Ako se čovjek kao vjernik upita koji je najvažniji događaj u povijesti čovječanstva, sa sigurnošću možemo odgovoriti da je to život, smrt i uskrsnuće Isusa Krista, Spasitelja svijeta. U euharistiji se upravo slavi spomen na taj najveći događaj, jer u sebi sadrži spasenjsko djelovanje na svakog čovjeka koji svojim srcem vjere pristupa ovom slavlju.
Euharistija ili "Gospodnja večera" najpotpunije je vidljivo očitovanje našega zajedništva vjere s Bogom i jedinstva svega Božjega naroda na zemlji. Sam Isus Krist slavio je starozavjetnu vazmenu (pashalnu) večeru i često sudjelovao u drugim religioznim gozbama svoga vremena. On je čudesnim umnažanjem kruha, svojim govorom o kruhu života te prispodobom o kraljevskoj svadbenoj večeri navijestio da će svojoj Crkvi ostaviti gozbu kao novi oblik štovanja Boga i bratskog okupljanja vjernika.
To je Isus vidljivo učinio na Posljednjoj večeri prije svoje muke. Tu je svoje učenike poučavao i bodrio da ustraju u jedinstvu i ljubavi, molio je za njih i za sve ljude svoju velikosvećeničku molitvu (Iv 17) i na kraju je uzeo kruh, izrekao hvalu Bogu, razlomio kruh i dao ga učenicima govoreći:
„OVO JE MOJE TIJELO KOJE SE ZA VAS DAJE. OVO ČINITE MENI NA SPOMEN". Zatim im je pružio čašu s vinom govoreći: „OVA JE ČAŠA NOVI SAVEZ U MOJOJ KRVI, KOJA SE ZA VAS PROLIJEVA".
Tako se Isus u znakovima kruha i vina sav predao Ocu i ljudima. Na Posljednjoj večeri ustanovio je Euharistiju, Gospodnju večeru ili misu kao "spomen-čin" svoga potpunog predanja, svog žrtvovanja. Predvođenje slavlja svete mise je preko apostola povjereno biskupima i svećenicima da zajedno sa cijelom Crkvom, svim vjernicima slave Kristovo otajstvo spasenja.
Misa je sakrament Isusove žrtvene hvale Bogu. U njoj se znakovito, „sakramentalno" slavi i obnavlja Isusova žrtva za naše spasenje, njegova smrt i uskrsnuće. Blagujući posvećeni kruh i vino, primamo Isusovo tijelo koje se za nas daje, i njegovu krv koja se za nas prolijeva i time se u potpunosti sjedinjujemo s Kristom. Vjernici se okupljaju na slavlje euharistije - svete mise da budu zajedno s Kristom te da po pričesti postanu Otajstveno Tijelo Kristovo - Crkva.
Euharistiju ili svetu misu dijelimo na dva velika dijela: služba riječi i euharistijska služba.
Služba riječi nas želi pripremiti na sakramentalni susret s Kristom u euharistijskoj pričesti.
Euharistijska služba je središnji dio svete mise u kojem se slavi spomen-čin Isusove muke, smrti i uskrsnuća kada kruh i vino posvećenjem postaju nova stvarnost Kristova tijela i njegove krvi te se uvijek iznova predaju cijelom čovječanstvu kao dar spasenja.
EUHARISTIJA ILI SVETA MISA sastoji se od:
Uvodni obredi
Ulazna pjesma i pozdrav svećenika
Pokajnički čin (Ispovijedam se...)
(Gospodine smiluj se...)
Slava... (pjesma hvale)
Zborna molitva (molitva dana)
SLUŽBA RIJEČI:
Biblijska čitanja:
1. čitanje
Pripjevni psalam
2. čitanje
Aleluja s pjesmom prije Evanđelja
Evanđelje
Homilija ili propovijed
Vjerovanje
Sveopća ili vjernička molitva
Euharistijska služba
Priprava darova i darovna pjesma
Darovna molitva
Predslovlje i pjesma Svet...
Euharistijska molitva ili kanon
Obredi pričesti:
Očenaš
Znak mira
Jaganjče Božji
Lomljenje kruha
Pričest
Pričesna pjesma
Popričesna molitva
Završni obredi
Blagoslov
Otpust
Kroz cijelo slavlje očituje se jedinstvo sabrane zajednice i to u molitvi, pjevanju i zajedničkom držanju tijela, tj. zajedničkim liturgijskim stavovima. Za vrijeme slavljenja sv. mise vjernici zauzimaju tri liturgijska stava:
stajanje: od početka mise do zborne molitve, za pjesme Aleluja, navještanje Evanđelja, Vjerovanje i vjernička molitva, od darovne molitve do kraja mise (osim kad se kleči).
sjedenje: za vrijeme biblijskih čitanja (osim Evanđelja), za vrijeme homilije – propovijedi, za vrijeme priprave i prinošenja darova, iza pričesti ako se obavlja popričesna šutnja.
klečanje: za vrijeme posvećenja.