ZAŠTO SLAVIMO JUBILEJE?
U mnoštvu raznih obljetnica samo se po sebi nameće pitanje zašto slaviti jubileje. Svojim imenom ‘jubilej’ upućuje na: radost, ushićenje, zanos, slavljenje, prizivajući i posadašnjujući spomen na važne događaje.
U Crkvi je slavlje jubileja iskaz radosne zahvalnosti Gospodinu za njegove milosne darove, ali i darovano vrijeme obraćenja, pomirenja i pokore; vrijeme osobnoga preuzimanja odgovornosti te ljudskoga i kršćanskoga poslanja da se ovaj svijet, trajno u suradnji s Gospodinom, učini što skladnijim sa Stvoriteljevim naumom mira, pravednosti i istinskoga zajedništva u ljubavi.
Od prvoga Jubileja, koji je 1300. godine proglasio papa Bonifacije VIII., kada se – u tadašnjim okolnostima življenja otajstva Crkve – snažnije osjetila potreba za obnavljanjem vjerničkoga života i pobožnosti snagom oprosta, svake se pedesete, odnosno (od 1450. god.) svake dvadeset pete godine, slave redoviti Jubileji, Svete godine. U posebnim pak trenutcima proglašavaju se i izvanredni Jubileji, kakav je bio Jubilej milosrđa (2015. – 2016.).
Slavlje jubileja potrebno nam je da bismo ponovo probudili zapretani žar Božje milosti koji nas potiče da se okrenemo budućnosti i zauzmemo za izgradnju svijeta u novosti evanđelja te konačno ostvarenje kraljevstva Božjega za koje svednevice molimo u molitvi Gospodnjoj: „Dođi Kraljevstvo tvoje.” Ta povezanost nebeskoga i zemaljskoga očituje se u obredu otvaranja i zatvaranja Jubileja, redovito povezanim sa slavljem otajstva utjelovljenja Božjega Sina, u kojemu se susreće božansko i ljudsko, vidljivo i nevidljivo, a prošlost i budućnost živimo kao milosnu sadašnjost.
Svetu godinu koja je pred nama živjet ćemo pod sloganom ‘Hodočasnici nade’, pri čemu je vrijedno uočiti da mi vjernici putujemo iz nade u nadu; da mi nosimo darovanu nadu, kao poveznicu između vjere i ljubavi.
(Iz pastirskog pisma biskupa Hrvatske i biskupske konferencije Bosne i hercegovine).
JUBILEJSKE GODINE U STAROM ZAVJETU
Slavlje jubilejske godine ima svoj korijen u Starom zavjetu, gdje je bio dio Mojsijevog Zakona. U starom zavjetu se jubilejska godina slavila svakih 50 godina i bila je vrijeme oslobođenja, obnove i milosti.
Osnovni izvori o jubileju nalaze se u Levitskom zakoniku (Lev 25, 8-55), gdje se zapovijeda Izraelcima:
Oslobađanje robova – Svi Izraelci koji su postali robovi zbog dugova morali su biti oslobođeni.
Povratak imovine – Zemljište koje je prodano ili oduzeto vraćalo se prvotnim vlasnicima.
Odmor zemlji – Nije se smjelo sijati ni žeti, već se zemlja trebala odmarati.
Oprost dugova – Svi dugovi su bili oprošteni, čime se sprječavalo siromaštvo i društvena nejednakost.
Jubilej je započinjao Danom pomirenja (Jom Kipur), kada se glasno trubilo u rog (jobel), od čega potječe i riječ jubilej.
POVEZANOST STAROZAVJETNOG I KRŠĆANSKOG JUBILEJA
Duhovna dimenzija – Dok je starozavjetni jubilej bio usmjeren na socijalnu pravdu i oslobođenje, kršćanski jubilej naglašava oprost grijeha, hodočašća i duhovnu obnovu.
Isus kao ispunjenje jubileja – Isus u sinagogi čita proroka Izaiju i proglašava „Godinu milosti Gospodnje“: „I dođe u Nazaret, gdje bijaše othranjen. I uđe po svom običaju na dan subotnji u sinagogu te ustane čitati. Pruže mu svitak Knjige proroka Izaije. On razvije svitak i nađe mjesto gdje stoji napisano:
Duh Gospodnji na meni je
jer me pomaza!
On me posla
blagovjesnikom biti siromasima,
proglasiti sužnjima oslobođenje,
vid slijepima,
na slobodu pustiti potlačene,
proglasiti godinu milosti Gospodnje.
Tada savi svitak, vrati ga poslužitelju i sjede. Oči sviju u sinagogi bijahu uprte u njega. On im progovori: „Danas se ispunilo ovo Pismo što vam još odzvanja u ušima.“ (Lk 4, 16-21) najavljujući da je On ispunjenje jubilejskih obećanja – donosi slobodu, ozdravljenje i spasenje.
Jubilej kao poziv na milosrđe – Crkva u jubilejskoj godini potiče na djela ljubavi, opraštanja i pravde, slično kao što su jubilejske godine u Izraelu služile vraćanju društvene jednakosti.
„HODOČASNICI NADE“ – JUBILEJSKA GODINA 2025.
Geslo jubilejske godine glasi: „Hodočasnici nade“ (Peregrinantes in spem), naglašavajući potrebu za obnovom vjere, pravednosti, nade i zajedništva u današnjem svijetu. Značenje gesla „Hodočasnici nade“:
Hodočašće kao simbol života:
Kršćanski život uspoređuje se s hodočašćem, putovanjem prema vječnosti, Unatoč brojnim izazovima, naporima, padovima kršćanska nada nas krijepi, jača i vodi naprijed prema cilju. Naš cilj je radost kraljevstva Božjega.
Nada u nesigurnim vremenima:
Svijet se suočava s ratovima, ekološkim krizama, siromaštvom i društvenim podjelama, a jubilej je prilika za traženje Božje milosti i obnovu nade. Mi kršćani smo ljudi nade. Pozvani smo biti širitelji nade u svijetu u kojemu živimo. Ne samo sa svetim Franjom moliti nego ove molitve živjeti.
MOLITVA SVETOG FRANJE
Gospodine, učini me oruđem svoga mira:
Gdje je mržnja, da donosim ljubav!
Gdje je uvreda, da donosim praštanje!
Gdje je nesloga, da donosim jedinstvo!
Gdje je zabluda, da donosim istinu!
Gdje je sumnja, da donosim vjeru!
Gdje je očaj, da donosim nadu!
Gdje je tama, da donosim svjetlo!
Gdje je žalost, da donosim radost!
Gospodine,
daj da se toliko ne brinem
da budem utješen,
koliko da tješim;
da me razumiju,
koliko da druge razumijem;
da budem ljubljen, koliko da ljubim.
Jer tko se daruje,
prima;
tko se zaboravlja,
sebe nalazi;
tko prašta,
bit će mu oprošteno;
tko umire,
rađa se za život vječni.
Povratak Bogu i zajedništvu:
Vjernici su pozvani na obraćenje, sakramentalni život i djela milosrđa.
Glavne odrednice Jubileja 2025.
Otvaranje Svetih vrata u bazilikama u Rimu – simbol Božjeg milosrđa i oproštenja.
Hodočašća u Rim i druga sveta mjesta diljem svijeta.
Opći oprost i sakramentalna obnova – ispovijed, euharistija i djela ljubavi.
Socijalna pravda i briga za potrebite – nasljeđe starozavjetnog jubileja u modernom kontekstu.
Kako sudjelovati?
Osobno ili zajedničko hodočašće – odlazak u Rim ili druga sveta mjesta.
Duhovno hodočašće – molitva, post, čitanje Svetog pisma i sudjelovanje u sakramentima.
Djela milosrđa – pomoć siromašnima, volontiranje i opraštanje.
Kako zadobiti jubilejski oprost?
Svaki teški grijeh ima dvostruku posljedicu: raskida naše zajedništvo s Bogom i lišava nas vječnog života. Oproštenje od vječne kazne ostvaruje se oprostom od krivnje i obnovom zajedništva s Bogom po sakramentu ispovijedi. Pored vječne kazne postoji i ona koju nazivamo vremenitom kaznom od koje se vjernik treba očistiti bilo na zemlji bilo poslije smrti u stanju nazvanom čistilištem.
Oprost je dakle otpuštenje vremenite kazne za grijehe kojih je krivnja već otpuštena po sakramentu ispovijedi.
“Oprost se dobiva po Crkvi koja se, snagom vlasti vezivanja i odrešivanja, što ju je dobila od Isusa Krista, zauzima za kršćanina, te mu otvara riznicu zasluga Krista i svetaca da od Oca milosrđa dobije otpuštenje vremenitih kazni za grijehe. Crkva time želi ne samo doći u pomoć tom kršćaninu, nego i potaknuti ga na djela pobožnosti, pokore i ljubavi”, piše papa Pavao VI.
Da bi zadobili oprost vremenitih kazni vjernici su pozvani poduzeti hodočašće prema Svetim vratima otvorenima na četirima papinskim bazilikama u Rimu, ali i u svakoj katedrali ili u crkvama i svetištima koje odrede dijecezanski biskupi. Takvo hodočašće predstavlja znak duboke želje za istinskim obraćenjem.
Jubilejski oprost, djelomičan ili potpun, možemo zadobiti za sebe, ali i za pokojnika.
Otpuštanje vremenitih kazni dolazi uz sljedeće uvjete:
- isključiti svaku naklonost grijehu, makar bio i lak
- probuditi nakanu da se želi primiti potpuni oprost
- pričestiti se, a ako je potrebno prije se i ispovjediti
- hodočastiti prema Svetim vratima jubilejske crkve
- moliti na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u jubilejsku crkvu (ne za Papu, već na njegove nakane)
- Potpuni oprost može se primiti samo jednom na dan. Oprost je djelomičan ako nedostaje potpuno odricanje (prva točka), a ispunjeni su svi ostali uvjeti. Naravno, vrsta stečenog oprosta ostaje poznata samo Bogu.
- Uz katedralu „Naše Drage Gospe“ nadbiskup Reinhard Marx je odredio da se oprosti mogu dobiti u crkvama i svetištima:
St. Michael u pješačkoj zoni u Münchenu
U basilici Heilig Kreuz in Scheyern (Landkreis Pfaffenhofen)
Svetište Maria Eich in Planegg (Landkreis München),
Maria Birnbaum in Sielenbach (Landkreis Aichach-Friedberg).
Maria Birkenstein; Kapellenweg 11, 83730 Fischbachau.
Maria Eck; Maria-Eck-Straße 3, 83313 Siegsdorf.
NAŠE ŽUPNO HODOČAŠĆE
Pored hodočašća u Lurd, San sebastian, Pamplonu, Zaragozu, Monserat i Barcelonu od 09.do 14.06. 2025.naša zajednica će organizirati i župno hodočašće u Birkenstein gdje će biti prigoda za ispovijed, svetu misu i dobivanje oprosta.